Saturday, June 29, 2019

Saida Maka Delphi

Komprendesaun Delphi

Delphi hanesna linguagem programasaun berbasis windows ne’ebe mak fornese fasilidade atu hodi kria aplikasaun visual hanesan Visula basic.
Maibé, Delphi uza lian ida ne ' ebé mak kuaze hanesan Pascal (ema bolu dala barak objeck Pascal). Tan neʼe, ida-neʼe mak fasil liu atu uza. Lian programming Delphi husi CodeGear hanesan divizaun dezenvolvimentu software embarcadero nian. Divizaun orijinalmente labele Borland, tan neʼe, lian ida-ne'e iha versaun Borland Delphi ida. 


Komponente Delhpi
Objetu ida ne ' ebé mak bele uza hanesan fatin ida atu dezeñu programa sira-nia aplikasaun. Forma ne ' ebé mak iha tabela servisu ne ' ebé bele sai nakonu ho komponente ne ' ebé foti husi palette komponente. Bainhira hahú Delphi, Delphi sei fó forma toʼo ida naran Form1. Ho forma ida iha dots bolu grids ne ' ebé mak folin-boot ajuda regula layout kona-ba objetu ne ' ebé tama iha forma, no sirkulasaun mouse pointer sei ajusta ba pontu transmisaun sira-nia pozisaun. Forma fó unidade ida ne'e nian funsaun atu kontrola forma, komponente ne ' ebé lokaliza iha forma ne ' ebé bele hetan kontrola uza Objetu Inspetór no Kódigu Editor.

Menu
Imagem1.Menu
 Menu ne ' ebé mak lubuk ida iha leten komponente komponente sira. Ida ne'e menu kona-ba Delph iha funsaun hanesan menus iha aplikasaun Kona sira seluk. Menu iha Dephi ne'e fornese ho menus sanulu, liu-liu Hato'o, Edite, Peskiza, nia Haree, Projetu, Ajusta, Komponente, Database, Instrumentu, Kona no Ajuda sira. Ida-idak menu iha pull ida tun menu ne ' ebé sira fó ukun-fuan.

Speed Bar
 Imagem2.Speed bar 
  Speed Bar Dala barak mós refere nu'udar Instrumentu-Besi, sira fó ida kobransa buttons ne ' ebé mak la seluk fali númeru menus sira ne ' ebé dala barak uza button ida-idak iha switches Halais Advogadu kona-ba asuntu menu ida. 
Component Palette


  Imagem3.Speed bar
Componente palette Rekolla icons ne ' ebé mak uza hodi dezeña ne'e nia aplikasaun, iha fatin neʼebé sira sei forma eletrónikus ida ba aplikasaun ida. Iha Pallets komponente ida-idak icons hotu-hotu fahe auxilia iha komponente oin-oin tuir sira-nia funsaun no uza. Iha neʼe iha funsaun balun ba palette padraun ida:
Object Treeview
 


 Imagem4.Speed bar 
Objetu TreeView fó ai-estrutura ida ne ' ebé hatudu hotu-hotu komponente naran katak ó iha ne ' ebé koloka iha designer forma ka mós naran ida ierarkia hanesan iha Explorer Kona sira.

Object Inspector

 Imagem5.Speed bar
Inspetór Objetu ne'e uza atu muda sira-nia karakterístika sira kona-ba komponente ida. Iha neʼebá mak tabs rua iha Inspetór Objetu mak sasán Imóvel no saida mak Akontese. Kona-ba sasán Imóvel-tab imi bele troka valór komponente balu ne ' ebé iha koloka tiha kona-ba forma, enkuantu tab Eventu ne'e uza atu insere kódigu atu atende eventu balun. Eventu sira bele mosu tanba lubuk ida kona-ba buat neʼebé hanesan clicking mouse, ne ' ebé urjente keyboard xave, ne ' ebé taka kona no tan neʼe, ba.

Form Designer


 Imagem6.Speed bar
forma Designer mak fatin ida ne ' ebé iha programmers bele dezeña kona sira-nia aplikasaun ka fatin ba dezeñu eletrónikus kona-ba kandidatura Kona. Forma dezeñu ne'e halo hosi tau komponente ne ' ebé foti husi Palette Komponente.

Code Editor




 Imagem7.Speed bar
Kódigu Editor mak fatin ida-ne ' ebé iha programmer ne ' ebé hakerek kódigu programa ne ' ebé ninia deklarasaun sira iha lian Triduu Objetu. Buat ne ' ebé importante atu nota iha Editor Kódigu ne ' ebé maka katak ita la presiza hakerek kódigu fonte tomak tanba Delphi hakerek tiha ona hanesan fonte kuadru ida






 






 

Tuesday, November 27, 2018

Saida Mak Java


Komprendesaun Konaba Java

Java hanesan linguagem programasaun ida ne'ebé mak bele lao iha sistema os hanesan linux windows Mac no Mobilegame

Java henesan Tecnoloogia ne'ebe halo konesimentu husi sun mycroyiste hahu husi tinan 1990  Lian ne'e orijinalmente kria husi James Gosling kuandu nia sei tama iha sun Microsystems, dadaun ne'e halo parte iha Oracle no fó-sai iha tinan-1995. Lian ida-ne'e foti syntax barak ne ' ebé hetan iha C no C ++ maibé ho syntax ne ' ebé sai objetu ba modelu no apoiu ba routines rotina mínimu.

Aplikasaun ne ' ebé bazeia ba Java jeralmente kompila ba p-kódigu (bytecode), no bele la'o baoinoin Java Mákina Virtual (JVM). Java ne ' ebé mak lian programming ida ne ' ebé mak 

jerál / naun-espesífiku (objetivu jerál), no liu-liu kona ba uza dependencies implementasaun ba mínimu. Tanba ninia functionality 

ne ' ebé husik halo aplikasaun java atu bele halai plataforma oin-oin kona-ba operasaun sistema oin-oin, iha Java ne'e mós ho naran slogan ne'e, "Hakerek dala ida, halai ba hela". 
Dadaun ne'e java mak m nian


Thursday, November 15, 2018

Saida Mak Hardware Komputador


Introdusaaun Hardware Computador Nian


MatherBOard

Motherboard ida ne'e konsellu knua katak funsaun hanesan fatin ida ba komponente computer hanesan processors hard disks, no RAM, motherboard hanesan konsellu inan ida ba komputador  ka abbreviated dala barak hanesan mobo ida.
Processor
Processor mak IC ida ne ' ebé kontrola kursu tomak kona-ba sistema computador nian (Unidade Sentrál ba Prosesamentu) bele sai spelled hanesan neon based test ida, tanba ne'e mak responsável no halo kalkulasaun no regula kona-ba programa sira-ne ' ebé sei halai husi computer ida.

Liafuan processor funsaun ba prosesu kona-ba dadus ne ' ebé input ba rezultadu ne ' ebé iha forma nian. Processor ne'e rasik mak lokaliza iha motherboard nian. Iha neʼebá mak parte importante tolu ba processor, liu-liu ba Arithmatics Login Unit(ALU), ne ' ebé funsiona atu halo kalkulasaun aritmétiku hotu-hotu tuir instrusaun programa
Control Unit (input no prodús dadus reguladór), no
Unit Memoria (dadus armazenamentu pesoal ).


 
Harddisk

hard disk motiva (HDD) mak computer hardware ne ' ebé funsiona nu'udar médiu armazenamentu sekundáriu. No nia funsaun Atu Rai Dadus ka Documentu ida Nebe Mak Permanente
Kontrariu ho RAM ne ' ebé mak Rai Dadus la Permanente (bain hira computador mate Computador sei Mate).

Heat sink

PC cooler / heatsink mak pesoal computer ida ne ' ebé serve atu hamenus manas ne ' ebé mosu hosi computer ida. Nia hanesan kipas ida ne’ebe mak atu fo malirin Ba Komputador


Monitor

Monitor nia funsaun Tampilan Computador nian
Monitor ne'e hardware sira-ne ' ebé mak klasifika nu'udar instrumentu nian ida ne ' ebé funsiona hatudu rezultadu husi dadus prosesamentu iha forma graphics ida.
VGA

VGA ka Vídeo Adapter Graphic mak pesoal hardware ida ne ' ebé funsiona ba prosesu kona-ba dadus graphical ne ' ebé mak sei hatudu hosi monitorizasaun ne'e. VGA mós iha processor ida ne ' ebé baibain bolu GPU (Graphic Prosesamentu Unidade). Normalmente hardware ida ne'e mak presiza, liu-liu ba gamers no designers. Iha neʼebá mak tipu oin-oin VGA kartaun ne ' ebé depende ba slots disponivel kona-ba motherboard ba:

 
CD/DVD

Cd/Dvd Nia atu le koanaba sistema husi kaset hanesan Video Ka Sistema Operasaun iha Cd Nia laran.
Motiva optical mak ida husi hardware sira-ne ' ebé funsiona lee (lee) no hakerek (hakerek) dadus husi CD / DVD nakfera. Iha neʼebá mak tipu oin-oin drives optical ne ' ebé mak ita tenke hatene kona-ba, hanesan: drives CD ROM, drives CD RW, drives DVD ROM no ema seluk

 
Powersupplay

Nia Funsau Atu foo Ahi Ba Computador hodi Hamoris Computador nian Mak hanesan Fuan Computador nian karik nia Laiha Computador sei La Moris


RAM

Ram (Random Access Memory) Nia Mos Sistema Fisiku computador nian funsaun mos atu rai dadus.
Nia La Hanesan ho Harddiks Tamba Harddisk Rai Dadus Ne’ebe mak Pertmanente Ram Rai dadus la Permanente.
Exmplu Bainhira ita Ketik nian mak sei rai Dadus bainhira ita save ona iha computador ne’e ita Rai ona iha Harddisk.
Keyboard

Keyboard ne ' ebé mak pesoal hardware ida based test, ne ' ebé funsiona hanesan komponente input ida, hanesan pesoal ida katak funsaun hanesan instrumentu ida hodi input dadus hanesan, númeru ka símbolu ba Suratahan no hato'o ba CPU (Sentrál Prosesamentu Unidade) Tuir Ita Nian Hakarak.



Mause

Mouse ida mak pesoal hardware ida ne ' ebé funsiona hanesan komponente sujestaun, ne ' ebé mak simu sujestaun sira ne ' ebé fornese hosi uzuáriu. Naran mouse ida, tanba ninia forma fíziku hanesan kontente mouse ida, ho cables ne ' ebé bele liga ba computer ida ne ' ebé fornese portu iha ne'e

Maus Nia funsaun Atu hatudu curso ba dadus Sira Ne’ebe Mak Ita Presija Atu Loke



Lan Card

Kartaun LAN sira dala barak refere ba rede interfaces,kartaun Ethernet ka kartaun rede. Pesoal ida-ne'e sei uza atu liga komputadór oin-oin ho rede servisu sira, liu-liu iha área LAN. Porezemplu, computer rede iha edifísiu ida, uma ida, eskritóriu ida no seluk. Normalmente, kartaun LAN mak monta iha PCI vaga tpi kona-ba motherboard.

Print

Printer Nia Funsau Atu Prin Dadus hodi Fosai Suratahan Printer ne ' ebé mak inklui iha ne'e hardware (hardware) ne ' ebé hanesan komponente nian ida. Pesoal sira ne'e serve atu hatudu dadus iha forma ne ' ebé imprime, surat tahan, dezeñu ka graphics

Aleinde funsionamentu hatudu dokumentu ne ' ebé imprime, printer, agora mós iha funsaun sira seluk, hanesan kopia dokumentu, dijitalizasaun dokumentu no funsionamentu atu haruka dadus (fax). Bainhira iha uluk, ba printer de'it uza atu print dokumentu sira ne ' ebé hatudu dadus iha forma testu, imajen, estátua ka graphics iha sheets surat tahan.



Speaker

Nia Funsaun Atu Fo sain Lian Computador Nian Hanesan Loke Video Music no nst.





Thursday, October 4, 2018

Saida Mak Konseito Base De Informasaun no Sitema Infromasaun


 Konseito Base De Informasaun no Sitema Infromasaun

Introdusaun

Sistema informasaun importante tebes iha organijasaun ida ne ' ebé atu fo apoia kontinua halao ninia dezenvolvimentu, nesesáriu ne ' ebé  iha razaun ba ida ne ' ebé inportante tebes iha organijasun ida.
Sistema informasaun bele defini hanesan kolesaun ida kona-ba elementu sira ne ' ebé mak ke interligadu tebes ho ema seluk ne ' ebé forma unidade ida ne ' ebé de'it atu integra dadus, prosesu no fahe informasaun di'ak liu .

1.     Data
Data hanesan  buat ne’ebe realidade ne’ebe mak ita uja   imput hodi fo sai Informasaun
Enkuantu konseitu kona-ba dadus ne'e dala barak asosia ho peskiza sientífika, mak rekolla dadus husi nivel ida ne ' ebé boot kona-ba organizasaun no instituisaun sira, inklui empreza (ezemplu, dadus ne ' ebé komersializasaun, reseita, lukru, folin stock)



2.      Informasaun
Informasaun bele defini hanesan rezultadu hosi sistema/ dadus prosesamentu ne ' ebé mak iha forma ida ne ' ebé mak di'ak liu no signifikante ba benefisiariu sira-ne ' ebé deskreve eventu reál ida ne ' ebé uza ba desizaun.

3.     Sistema
Sistema ne ' ebé mai husi Latin (systēma) no lia-Gregu (sustēma) hanesan unidade ida ne ' ebé kompostu hosi komponente ka elementu sira ne ' ebé liga hamutuk atu fasilita movimentu kona-ba informasaun, materiál no enerjia atu alkansa objetivu ida.

4.     Objectivu sistema Informasaun

Ø Objetivu hosi sistema informasaun dahuluk mak atu fó informasaun balu iha prosesu hodi foti desizaun. Dadus iha sistema informasaun sira-nia iha ezisténsia sei utilija tebetebes hodi rezolve problema.

Ø Sistema informasaun ne ' ebé iha organizasaun sira-nia objetivu mak atu ajuda organizasaun sira ne ' ebé bele hetan informasaun kona-ba organizasaun sira ne ' ebé lalais.


5.     Konsetu Base Da sistema informasaun
definisaun ba informasaun ne'e, hanesan dadus ne ' ebé mak iha forma hodi halo processu ne ' ebé mak iha  signifikante ba sira neʼebé atu simu informasaun.
Sistema informasaun ne ' ebé iha organizasaun bele hateten ba sistema ida ne ' ebé fornese informasaun kona-ba nivel hotu-hotu iha organizasaun bainhira presiza. Sistema ida ne'e stores, retrieves, mudansa, prosesu no hakás informasaun ne ' ebé simu uza sistema informasaun ka ekipamentu sistema sira seluk.